Išijas, odnosno lumboišijalgija je najčešće posledica diskus hernije između petog slabinskog i prvog krsnog pršljena. Veliki socijalno-medicinski značaj išijasa proističe iz činjenice da je ovo veoma učestala bolest koja populaciju radno najaktivnijih ljudi dugotrajno onesposobljava za radnu aktivnost. Prerano starenje i degenerativne promene intervertebralnih diskusa svakako su osnovni uzrok ove bolesti koja se naziva diskopatijom.
Nastanak diskus hernije
Međupršljenski prostor čini vezivno tkivo koje se naziva anulus fibrozus, a koje u središtu ima želatinozno jezgro koje nazivamo nukleus pulpozus. Prilikom neadekvatnih pokreta, a naročito prilikom podizanja tereta iz savijenog položaja dolazi do pucanja anulusa fibrozusa i prolapsa (isticanje želatinoznog jezgra kroz nastalu pukotinu) nukleusa pulpozusa ka nervnim korenovima ili ka spinalnom( kičmenom) kanalu. Ovaj akcident se naziva diskus hernija i ukoliko se locira u zadnjim i bočnim delovima međupršljenskog prostora obično vrši pritisak na nervne korenove.
Tipovi i karakteristike diskus hernije
Diskus hernija slabinskog (lumbalnog) i krsnog (sakralnog) dela kičme je najčešća između petog slabinskog i prvog krsnog pršljena sa pritiskom na prvi krsni koren. Nešto ređe se diskus hernija javlja između četvrtog i petog slabinskog ili trećeg i četvrtog slabinskog pršljena.
U istoriji bolesti pacijent navodi najčešće više nastupa bolova u predelu slabinske (lumbalne) kičme posle naprezanja. Ovaj bol nazivamo lumbago. U progresiji bol se širi ka zglobu kuka, gluteusnom mišiću, zadnjem delu butine, lista i stopala sve do prstiju.
Bol koji može biti praćen i trnjenjem, nekad i smanjenim osećajem na određenim delovima noge nazivamo lumboischialgia. Intenzitet bola se povećava pri pokretu i naprezanju, kao i istezanju živca, te pacijent zauzima položaj sa savijenom nogom u zglobu kuka i kolena.
Obično na mestu diskus hernije postoji bolna osetljivost kičme uz grč (spazam) okolnih (paravertebralnih) mišića. Takođe se može javiti i slabost muskulature cele noge i smanjen tonus (prirodna napetost) mišića. Najčešće kod mišićne slabosti je prisutna nemogućnost stajanja na prstima ili peti noge koja je zahvaćena išijasom.
Elektromioneurografija – EMNG »
Ukoliko se diskus hernija dogodi između drugog i trećeg, odnosno trećeg i četvrtog lumbalnog (slabinskog) pršljena, bol je intenzivan u preponi i prednjem delu butine sa slabošću mišića prednje strane buta (m.quadriceps).
Dijagnoza išijasa
Dijagnoza se postavlja na osnovu istorije bolesti koju dobijamo od pacijenta i neurološkog pregleda. Ponekad je dijagnostiku potrebno dopuniti rendgenskim snimkom LS (lumbo-sakralne) kičme, CT-om (skener) ili NMR (magnetna rezonanca) LS kičme.
Lečenje išijasa
Lečenje išijasa može biti medikamentozno (primena analgetika, kortikosteroida i miorelaksanasa) u akutnoj fazi. Produženo lečenje obično podrazumeva fizikalnu terapiju. U ređim slučajevima lečenje išijasa zahteva hiruršku intervenciju, Obično se hirurška intervencija preduzima u slučajevima kada bol u zahvaćenoj nozi i pored intenzivne medikamentozne i produžene fizikalne terapije traje duže od tri meseca ili postoji značajna mišićna slabost, odnosno postoji smetnja kontrole sfinktera (kontrola mokrenja ili kontrola analnog sfinktera).