Zaboravnost: Nedostatak B12 ili demencija?

starija žena i ćerka razgovaraju za stolom o zaboravnosti uz kalendar i beleške

Zaboravnost je najčešće prolazna i ima uzrok koji se može lečiti, od manjka vitamina B12 i poremećaja rada štitne žlezde do stresa i lošeg sna. Demencija je samo jedan od mogućih razloga. Slabo pamćenje i zaboravljanje postaju razlog za pregled kada se ponavljaju, pojačavaju ili ometaju svakodnevne obaveze.

Ovaj tekst objašnjava po čemu se razlikuju obična zaboravnost, nedostatak vitamina B12 i rani znaci demencije, i šta lekar proverava kada pacijent dođe zbog pamćenja. Tekst služi za informisanje i nije zamena za pregled kod lekara.

Najvažnije iz teksta

  1. Povremeno zaboravljanje je deo normalnog starenja, a razlog za pregled su promene koje se ponavljaju i remete svakodnevni život.
  2. Nedostatak vitamina B12 potvrđuje se analizom krvi, a terapiju određuje lekar.
  3. Neurolog razdvaja izlečive uzroke od demencije razgovorom, analizama krvi i neuropsihološkim testiranjem.

Normalna zaboravnost ili znak upozorenja?

ključevi, naočare i novčanik na stolu kao primer svakodnevne zaboravnosti
Povremeno zagubljeni ključevi spadaju u uobičajeno zaboravljanje i sami po sebi nisu razlog za brigu

Normalna zaboravnost znači sporije prisećanje, uz detalj koji se kasnije ipak vrati. Prema Nacionalnom institutu za starenje SAD (NIA), povremeno zagubljene stvari ili zaboravljena uplata obično su znak blage zaboravnosti, a ne ozbiljnog problema sa pamćenjem [1]. Rasejanost i zaboravnost u periodima umora javljaju se u svakom uzrastu.

Šta je očekivano sa godinama?

Zaboravnost kod starijih osoba najčešće izgleda kao sporije učenje novih informacija i povremeno traženje prave reči. Staračka zaboravnost u tom obliku ne ometa samostalan život, plaćanje računa ni snalaženje u poznatom okruženju. Kako se demencija razlikuje od očekivanih promena, opisano je u tekstu o razlici između demencije i normalnog starenja.

Normalno starenje Može ukazivati na demenciju
Pogrešna odluka s vremena na vreme Loše procene i odluke veći deo vremena
Propuštena mesečna uplata Teškoće sa redovnim plaćanjem računa
Zaboravljen dan, koji se kasnije seti Gubljenje predstave o datumu i godišnjem dobu
Povremeno traženje prave reči Teškoće da se vodi razgovor
Povremeno zagubljene stvari Često zagubljene stvari koje se ne mogu pronaći

Tabela 1: Razlike između normalnog starenja i mogućih znakova demencije, prema NIA

Promene koje traže pregled

Razgovor sa lekarom je opravdan kada se primete promene koje NIA navodi kao znake upozorenja:

  • Ponavljanje istih pitanja u kratkom razmaku
  • Gubljenje na poznatim mestima, na putu koji je osoba ranije znala napamet
  • Teškoće sa uputstvima, receptom ili nizom koraka
  • Zbunjenost oko vremena, ljudi i mesta
  • Zanemarivanje ishrane, higijene ili bezbednosti

Između normalnog starenja i demencije nalazi se blagi kognitivni poremećaj (BKP): pamćenje je slabije nego kod vršnjaka, a osoba i dalje samostalno obavlja svakodnevne poslove. Meta-analiza 66 studija procenjuje da BKP ima 15,56% osoba starijih od 50 godina koje žive kod kuće [2]. 

Blagi kognitivni poremećaj ne prelazi uvek u Alchajmerovu bolest, ali traži praćenje.

Kada se pregled preporuči, jedan od prvih podataka koje lekar traži jeste nivo vitamina B12, jer se problemi sa pamćenjem nalaze među simptomima zbog kojih se ovaj vitamin proverava.

Nedostatak vitamina B12 i pamćenje

epruveta sa uzorkom krvi za analizu vitamina B12 i folne kiseline
Nivo vitamina B12 i folne kiseline utvrđuje se analizom krvi koju zakazuje lekar


Nedostatak vitamina B12 simptomi uključuju i slabije pamćenje
, ne samo umor i bledilo. Uz anemiju se mogu javiti trnjenje šaka i stopala, nesigurnost u hodu, zbunjenost i depresivno raspoloženje [3]. Prema američkom istraživanju NHANES, nedostatak (vrednost ispod 200 pg/mL) ima oko 3,6% odraslih i 3,7% osoba starijih od 60 godina, a granično nizak nivo (ispod 300 pg/mL) oko 12,5% odraslih.

Kada se pretražuje „nedostatak B12 vitamina simptomi”, rezultati najčešće vode ka ishrani i suplementima. Ređe se pominje da se nedostatak potvrđuje isključivo analizom krvi.

Ko je u većem riziku od nedostatka B12?

Prema podacima Nacionalnih instituta za zdravlje SAD, nedostatak B12 češći je u nekoliko jasno određenih grupa:

  • Starije osobe, jer sa godinama raste učestalost atrofičnog gastritisa, koji smanjuje apsorpciju B12. Ima ga oko 2% opšte populacije, ali 8–9% osoba starijih od 65 godina.
  • Osobe na veganskoj ili vegetarijanskoj ishrani, jer se B12 prirodno nalazi gotovo samo u namirnicama životinjskog porekla.
  • Osobe sa bolestima ili operacijama želuca i creva, koje menjaju način na koji se vitamin upija.
  • Osobe na dugotrajnoj terapiji određenim lekovima, kao što su metformin i lekovi za smanjenje želudačne kiseline.

Procene učestalosti nedostatka kod starijih koji žive kod kuće kreću se od 3% do 43%, u zavisnosti od toga koja se granična vrednost koristi. Terapija koja se već uzima ne prekida se samoinicijativno, već se o proveri B12 razgovara sa lekarom koji je terapiju propisao.

Kako se nedostatak proverava (B12, folna kiselina)?

Britanska smernica NICE iz 2024. godine daje jasne granice za ukupni B12 u krvi [4]:

  1. Ispod 180 ng/L (133 pmol/L) nalaz potvrđuje nedostatak.
  2. Između 180 i 350 ng/L (133–258 pmol/L) nalaz je neodređen i obično traži dodatno ispitivanje.
  3. Iznad 350 ng/L (258 pmol/L) nedostatak je malo verovatan.

Nalaz od, na primer, 220 pg/mL (isto što i 220 ng/L) prema toj smernici nije potvrda nedostatka, već razlog za dodatnu proveru. Ista smernica „maglu u glavi” i kratkoročni gubitak pamćenja navodi među simptomima zbog kojih se B12 testira.

Lekar uz B12 obično proverava i folnu kiselinu i krvnu sliku. Veliki unos folne kiseline može da prikrije anemiju izazvanu nedostatkom B12, dok oštećenje nerava i dalje napreduje, pa se nedostatak vitamina B12 i folne kiseline simptomi i nalazi tumače zajedno. Kada je nivo B12 uredan, uzrok se traži na drugom mestu.

Drugi uzroci zaboravnosti koji se mogu lečiti

Na pitanje da li je zaboravnost bolest, odgovor zavisi od uzroka: zaboravnost je najčešće simptom stanja koje se leči. NIA navodi da problemi sa pamćenjem izazvani ovakvim stanjima obično prolaze kada se stanje uspešno leči. Lekar zato proverava nekoliko uzroka koji se lako previde:

  • Štitna žlezda. Zaboravnost i štitna žlezda povezane su kada žlezda radi slabije, a NIA poremećaje rada štitne žlezde, bubrega i jetre navodi među uzrocima problema sa pamćenjem.
  • Depresija i anksioznost. Depresija i zaboravnost često idu zajedno, a anksioznost i zaboravnost se pojačavaju u periodima dugotrajne napetosti.
  • San. Nesanica i isprekidan san direktno slabe pamćenje i koncentraciju.
  • Lekovi. Neželjeni efekti pojedinih lekova mogu da utiču na pamćenje, pa lekar uvek pita za kompletnu terapiju.
  • Alkohol. Gubitak pamćenja od alkohola nije vezan samo za akutno pijanstvo, već i za dugotrajno prekomerno pijenje.
  • Infekcije. Zaboravnost posle korone posebno je proučavana kod onih kod kojih tegobe nisu prošle.

U studiji sa 112.964 odrasle osobe iz Engleske, osobe čiji simptomi posle COVID-19 nisu prošli imale su objektivno izmeren pad kognicije od −0,42 standardne devijacije u odnosu na osobe bez infekcije, najviše u pamćenju i rasuđivanju [5]. 

Kod onih čiji su se simptomi povukli razlika je bila mala, a autori naglašavaju da dugoročni značaj nalaza još nije poznat. Hormonske promene su posebna grupa uzroka, jer prate prelazne periode u životu žene.

Zaboravnost kod žena: Hormoni, menopauza i period posle porođaja

 žena u menopauzi budna noću, nedostatak sna koji utiče na pamćenje
Valunzi i kratak san u perimenopauzi povezani su sa češćim tegobama sa pamćenjem

 

Zaboravnost kod žena najčešće se pojačava u perimenopauzi, u godinama pred poslednju menstruaciju. U japanskoj studiji sa 12.507 medicinskih sestara na slabo pamćenje žalilo se 81,7% žena od 50 do 54 godine (27,9% izraženo, 53,8% blago) [6]. 

Posle 55. godine tegoba je postepeno slabila, a bila je povezana sa valunzima i snom kraćim od šest sati.

Reč je o tegobama koje su žene same prijavile, ne o testovima. Zaboravnost u menopauzi zato nije dokaz bolesti, ali je razlog da se provere san, raspoloženje i štitna žlezda.

Period posle porođaja donosi kratak i isprekidan san, a nedostatak sna je jedan od poznatih uzroka problema sa pamćenjem. Slična zbunjenost javlja se i kod mladih koji dugo rade bez odmora.

Gubitak pamćenja kod mladih: Stres, san i koncentracija

Zaboravnost kod mladih najčešće prati stres, nedovoljan san i preopterećenost, a ne bolest mozga. Britanska zdravstvena služba NHS stres, anksioznost, depresiju i nesanicu navodi kao česte uzroke gubitka pamćenja koji se mogu lečiti [7]. 

Gubitak pamćenja i koncentracije u tom slučaju se popravlja kada se uzrok ukloni.

Loša koncentracija i pamćenje kod osoba između 20 i 40 godina retko ukazuju na demenciju. Procena za Srbiju je da je od oko 114.000 osoba sa demencijom u 2025. godini njih 3.353 u dobi od 30 do 59 godina [8]. Svetska zdravstvena organizacija navodi da demencija sa početkom pre 65. godine čini do 9% svih slučajeva [9].

Zaboravljanje kod mladih osoba ipak traži pregled kada traje nedeljama ili se pojačava uprkos odmoru.

Kada je potrebno isključiti demenciju?

Demenciju je potrebno isključiti kada problemi sa pamćenjem ometaju svakodnevni život, kada se pridruže teškoće sa govorom, pažnjom ili orijentacijom, ili kada okolina primeti promenu ličnosti. NIA naglašava da demencija nije deo normalnog starenja i da gubitak pamćenja nije njen jedini znak.

Prema proceni udruženja Alzheimer Europe, u Srbiji 2025. godine sa demencijom živi oko 114.374 osobe, što je 1,71% stanovništva, a do 2050. taj broj bi mogao da poraste na 161.092. Žena među obolelima ima dvostruko više nego muškaraca. Koji procesi dovode do bolesti, opisano je u tekstu o tome koji su uzroci demencije.

Izveštaj komisije časopisa The Lancet iz 2024. godine povezuje oko 7% slučajeva demencije sa oštećenjem sluha, isto toliko sa visokim LDL holesterolom u srednjim godinama, a oko 2% sa nelečenim slabljenjem vida [10]. Prema modelu iste komisije, uticaj na 14 promenljivih faktora rizika mogao bi da spreči ili odloži skoro polovinu slučajeva. Zbog toga lekar pri proceni pamćenja pita i o sluhu, vidu, pritisku i holesterolu.

Kada odmah potražiti pomoć

Nagli gubitak pamćenja, iznenadna zbunjenost, slabost jedne strane tela, nejasan govor ili iskrivljeno lice traže hitnu pomoć (194), bez čekanja da tegobe prođu. Takve promene mogu biti znak moždanog udara, o čijem toku i oporavku piše tekst o tome kakve su posledice moždanog udara.

Pregled i testiranje pamćenja: Kako se postavlja razlika?

neurolog i pacijent tokom testiranja pamćenja u ordinaciji
Neuropsihološko testiranje meri pamćenje, pažnju i govor i poredi rezultat sa vršnjacima

Razlika se postavlja pregledom kod neurologa u četiri koraka, a svaki korak isključuje deo mogućih uzroka:

  1. Razgovor. Lekar pita kada su promene počele, kako napreduju, koje lekove pacijent uzima, kako spava i kakvo je raspoloženje. Korisno je da na pregled dođe i član porodice, jer često primećuje promene koje pacijent ne vidi.
  2. Neurološki pregled. Proveravaju se refleksi, ravnoteža, govor i vid.
  3. Analize krvi. Uobičajeno se proveravaju vitamin B12, folna kiselina, krvna slika i hormoni štitne žlezde (TSH), jer nedostaci i poremećaji koji se njima otkriju mogu da se leče.
  4. Testiranje pamćenja. Standardizovani zadaci mere pamćenje, pažnju, govor i planiranje i porede rezultat sa vršnjacima.

Jedan kratak test pamćenja ne zamenjuje celu procenu. U MediHelpu se zato radi neuropsihološko testiranje pamćenja i pažnje, a snimanje glave magnetnom rezonancom preporučuje se kada lekar proceni da je potrebno. NIA savetuje da osobe sa problemima sa pamćenjem pamćenje ponovo provere na kontroli za šest do dvanaest meseci.

Česta pitanja – Demencija i vitamin B12

Postoji li lek protiv zaboravnosti?

Ne postoji jedan lek protiv zaboravnosti, jer je zaboravnost simptom, a ne posebna bolest. Lek za zaboravnost zavisi od uzroka: nedostatak B12 nadoknađuje se terapijom koju određuje lekar, depresija i poremećaji sna leče se ciljano, a lekovi koji utiču na pamćenje mogu se zameniti. NIA upozorava na preparate i suplemente koji obećavaju bolje pamćenje bez dokaza, jer mogu biti nebezbedni ili ometati drugu terapiju.

Kako se leči zaboravnost?

Zaboravnost se leči lečenjem uzroka koji je otkriven na pregledu. Kada je uzrok stres, nedostatak sna ili neki od nedostataka koji se nadoknađuju, pamćenje se obično popravi kada se stanje reguliše.

Da li je dovoljno samo uzeti B12?

Uzimanje B12 bez analize nije dovoljno. Bez nalaza se ne zna da li nedostatak uopšte postoji, a nalaz u neodređenoj zoni obično traži dodatno ispitivanje. Randomizovane studije kod starijih osoba nisu pokazale poboljšanje kognitivnih funkcija samo uz dodatak vitamina B12, pa se suplement ne posmatra kao zamena za pregled.

Kom lekaru se javiti zbog zaboravnosti?

Za procenu pamćenja nadležan je neurolog, a prvi korak može biti i izabrani lekar opšte prakse. Kada se sumnja na demenciju ili blagi kognitivni poremećaj, u procenu se uključuju i neuropsihološko testiranje i, po potrebi, psihijatar.

Može li zaboravnost proći sama od sebe?

Zaboravnost izazvana stresom ili lošim snom obično prođe kada se uzrok ublaži. NIA ipak navodi da je pregled potreban ako problemi sa pamćenjem traju i posle nekoliko nedelja, jer tada mogu biti znak ozbiljnijeg stanja.

Procena pamćenja u Centru za demencije MediHelp

čekaonica Centra za demencije MediHelp u Beogradu
Procena pamćenja u MediHelpu obuhvata pregled neurologa, analize i neuropsihološko testiranje na jednom mestu

 

MediHelp je prvi privatni centar za glavobolje i migrene u Srbiji i više od 17 godina se bavi neurološkim bolestima. U okviru Centra za demencije pamćenje procenjuje tim neurologa i psihijatara, uz neuropsihološko testiranje i analize koje razdvajaju izlečive uzroke od demencije.

Za pacijente koji teško dolaze u ordinaciju postoji i mobilna medicina, sa pregledom kod kuće. Rana procena je najsigurniji način da lečenje krene od pravog uzroka. 

Zakažite pregled, a na pregled je korisno povesti i člana porodice koji je primetio promene.

Reference

  1. National Institute on Aging – Memory Problems, Forgetfulness, and Aging (pregledano 22.11.2023)
  2. Bai W. i sar. – Worldwide prevalence of mild cognitive impairment among community dwellers aged 50 years and older, Age and Ageing 2022
  3. NIH Office of Dietary Supplements – Vitamin B12, Fact Sheet for Health Professionals (ažurirano 2025)
  4. NICE NG239 – Vitamin B12 deficiency in over 16s: diagnosis and management, 2024
  5. Hampshire A. i sar. – Cognition and Memory after Covid-19 in a Large Community Sample, New England Journal of Medicine 2024
  6. Complaints of reduced cognitive functioning during perimenopause: Japan Nurses’ Health Study, Women’s Midlife Health 2022
  7. NHS – Memory loss (amnesia), 2023
  8. Alzheimer Europe – The Prevalence of Dementia in Europe 2025
  9. World Health Organization – Dementia, fact sheet
  10. Livingston G. i sar. – Dementia prevention, intervention, and care: 2024 report of the Lancet standing Commission, The Lancet 2024

Povezani članci