Depresija je poremećaj raspoloženja koji značajno utiče na to kako se osoba oseća, razmišlja i funkcioniše u svakodnevnom životu. Ne radi se o prolaznoj tuzi ili lošem danu – reč je o medicinskom stanju koje, prema procenama, tokom života pogodi značajan deo populacije i koje zahteva stručnu procenu i, kada je potrebno, lečenje.
U ordinaciji MediHelp u Beogradu, depresivna stanja procenjuje i leči tim psihijatara, uz mogućnost kombinovanja psihoterapije, psihofarmakoterapije i savremenih metoda poput biofeedback-a i neurofeedback-a, u skladu sa individualnim potrebama pacijenta.
Simptomi depresije
Simptomi depresije se razlikuju od osobe do osobe, ali najčešće uključuju:
- dugotrajno osećanje tuge, praznine ili beznađa
- gubitak interesovanja za aktivnosti koje su ranije donosile zadovoljstvo
- promene apetita i telesne težine (gubitak ili povećanje)
- poremećaje sna — nesanicu ili prekomerno spavanje
- stalni umor i nedostatak energije
- teškoće sa koncentracijom i donošenjem odluka
- osećaj bezvrednosti ili preterane krivice
- povlačenje iz društvenih kontakata i znakove/znakove depresije koje okolina često primeti pre same osobe
Fizički simptomi depresije
Depresija se ne ispoljava samo kroz raspoloženje već vrlo često prati i telesne (somatske) simptome, koji se ponekad pogrešno pripisuju drugim uzrocima:
- hronični umor koji se ne popravlja odmorom
- glavobolje i bol u mišićima bez jasnog fizičkog uzroka
- probavne tegobe i mučnina
- usporeni pokreti i govor, ili, suprotno, nemir i uznemirenost
Ukoliko se telesni simptomi javljaju zajedno sa promenama raspoloženja, preporučuje se pregled kako bi se isključili drugi uzroci i procenilo da li je reč o depresiji.
Simptomi depresije kod žena
Depresija je statistički češća kod žena, a simptomi mogu biti izraženiji u periodima hormonskih promena – u trudnoći, posle porođaja ili u menopauzi. O ovome detaljnije govorimo u nastavku teksta.
Ukoliko simptomi traju duže od dve nedelje i ometaju svakodnevno funkcionisanje, preporučuje se psihijatrijski pregled. Kompletnu listu simptoma sa kojima se naš tim najčešće susreće možete pogledati i na stranici Simptomi.
Uzroci depresije
Depresija retko ima jedan uzrok već je 0obično rezultat kombinacije više faktora:
- Životni događaji — gubitak bliske osobe, razvod, gubitak posla, teška bolest ili dugotrajan stres
- Biološki faktori — porodična istorija depresije, hormonske promene, hronične bolesti
- Psihološki faktori — tip ličnosti, nizak nivo samopoštovanja, ranija traumatska iskustva
- Socijalni faktori — izolacija, finansijske teškoće, problemi u partnerskim ili porodičnim odnosima
Kod dela pacijenata depresija se javlja i kao prateće stanje uz druge neurološke tegobe kao na primer nakon moždanog udara ili u sklopu demencije, kao i u kombinaciji sa anksioznošću ili poremećajima sna — zbog čega je važno da procenu obavi lekar koji sagledava celokupnu kliničku sliku.
Vrste depresije
Ova pojava nije jednoobrazna i važno je znati da postoji nekoliko različitih vrsta depresije:
- Klinička (unipolarna) depresija — dugotrajno depresivno stanje, povlačenje u sebe, nesanica, osećaj beznađa
- Bipolarna (manična) depresija — smenjivanje perioda izražene energije i perioda duboke potištenosti
- Distimija (perzistentni depresivni poremećaj) — blaži, ali dugotrajan oblik depresivnog raspoloženja koji traje godinama
- Endogena i reaktivna depresija — klasična podela prema uzroku: endogena nastaje bez jasnog spoljašnjeg povoda, reaktivna kao odgovor na stresan događaj
- Poremećaj prilagođavanja sa depresivnim raspoloženjem — reakcija na stresan događaj ili životnu promenu
- Sezonski afektivni poremećaj — povezan sa promenom godišnjih doba, najčešće jesen/zima
- Teška (psihotična) depresija — najteži oblik, koji može uključivati i psihotične simptome; zahteva hitniju i intenzivniju stručnu procenu
Depresija posle porođaja
Postporođajna depresija je poseban oblik depresije koji se javlja u periodu posle porođaja, a razlikuje se od uobičajene “baby blues” faze po intenzitetu i dužini trajanja simptoma. Prepoznaju se slična osećanja tuge, iscrpljenosti i anksioznosti, ali i osećaj krivice ili nepovezanosti sa detetom, što zahteva stručnu procenu.
Ukoliko prepoznajete ove simptome kod sebe ili osobe koja vam je bliska, zakažite psihijatrijski pregled — rana podrška značajno olakšava period posle porođaja.
Tačno razlikovanje vrste poremećaja je ključno za izbor odgovarajućeg pristupa lečenju, zbog čega se ne preporučuje samodijagnostikovanje na osnovu opisa simptoma pronađenih online.
Koliko traje depresija
Trajanje depresije zavisi od vrste poremećaja, težine simptoma i toga koliko brzo je započeto lečenje. Kod nekih pacijenata epizoda traje nekoliko nedelja, dok kod drugih, posebno bez odgovarajuće terapije, može trajati mesecima ili godinama. Distimija, na primer, po definiciji traje najmanje dve godine. Blagovremen pregled i praćenje kod psihijatra značajno skraćuju trajanje simptoma i smanjuju rizik od ponovnog javljanja.
Lečenje depresije
Pristup lečenju je uvek individualan i zasniva se na proceni psihijatra. U zavisnosti od težine i tipa poremećaja, primenjuju se:
- Psihijatrijski pregled i dijagnostička procena — razgovor, primena standardizovanih skala za procenu stanja
- Psihoterapija — najčešće kognitivno-bihejvioralna, psihoanalitička ili suportativna, u zavisnosti od potreba pacijenta (više o psihoterapiji)
- Psihofarmakoterapija, kada je klinički indikovana
- Biofeedback i neurofeedback — kao dodatne, neinvazivne metode koje se primenjuju u vodećim centrima za upravljanje stresom i simptomima povezanim sa poremećajima raspoloženja
Konsultant za oblast psihijatrije u MediHelp ordinaciji je Dr Tatjana Perović, specijalista psihijatrije.
Kada potražiti pomoć
Stručnu pomoć treba potražiti kada simptomi traju duže od dve nedelje, kada ometaju posao, školu ili odnose sa drugima, ili kada se jave misli o samopovređivanju. Rano prepoznavanje i blagovremen pregled značajno olakšavaju dalji tok lečenja.
Ukoliko prepoznajete opisane simptome kod sebe ili osobe koja vam je bliska, zakažite pregled kod našeg tima psihijatara.
Česta pitanja – Depresija
Da li je depresija izlečiva?
Da, uz odgovarajuću i blagovremenu terapiju velika većina pacijenata beleži značajno poboljšanje ili potpuno povlačenje simptoma. Pristup lečenju zavisi od vrste i težine depresije i uvek se određuje individualno, nakon pregleda.
Da li depresija prolazi sama od sebe?
Kod blažih i kratkotrajnih stanja moguće je spontano poboljšanje, ali dugotrajna ili umerena do teška depresija po pravilu zahteva stručnu procenu i lečenje. Odlaganje pregleda može produžiti trajanje simptoma.
Koja je razlika između tuge i depresije?
Tuga je prolazna reakcija na konkretan događaj. Depresija traje duže (obično preko dve nedelje), intenzivnija je i utiče na sposobnost funkcionisanja u svakodnevnom životu.
Da li je depresija nasledna?
Porodična istorija depresije povećava rizik, ali ne znači da će se poremećaj sigurno razviti. Uzroci su obično kombinacija genetskih, bioloških i sredinskih faktora.
Kome se obratiti za pregled po pitanju depresije?
Prvi korak je psihijatrijski pregled, tokom kojeg lekar procenjuje simptome i predlaže dalji plan — od psihoterapije do, po potrebi, farmakoterapije.
