Multipla skleroza – Forme, dijagnostika, lečenje

Prvi privatni centar za glavobolje i migrene u Srbiji

Šta je multipla skleroza

Rano dijagnostifikovanje multiple skleroze je ključno kako bi lečenje moglo započeti što je pre moguće, sa ciljem smanjenja broja relapsa i usporavanja napredovanja bolesti. 

Redovni kontrolni pregledi neurologa u cilju praćenja bolesti, i po potrebi ponavljanje dijagnostičkih postupaka su neophodni za procenu ispravne i najefikasnije terapijske procedure, koja je poslednjih godina značajno uznapredovala.

Multipla skleroza (MS) je autoimuna bolest centralnog nervnog sistema, hroničnog toka, a nastaje zbog aktivacije autoantitela organizma protiv njega samoga, oštećujući ovojnice nervnih vlakana. Osnovni supstrat oboljenja su demijelinizacioni plakovi koji se javljaju širom centralnog nervnog sistema, u mozgu i kičmenoj moždini.  

Multipla skleroza se najčešće se javlja između 15. i 45. godine života, dakle u najproduktivnijem periodu svakoga čoveka, ali se može javiti i u detinjstvu, kao i u starijoj životnoj dobi, značajno redje. Ova bolest je poprimila “epidemijske” karakteristike, a procenjeno je da u svetu od nje boluje oko 2,5 miliona ljudi, češće osobe ženskog pola.

Nauka još nije uspela u potpunosti da shvati zašto se javlja ovo oboljenje, a najverovatnije u njenom nastanku sudeluje više faktora, delom iz okoline, a delom i na osnovu genetskih činioca. Razlog za njeno nastajanje ili pogoršanje može biti i neko aktuelno alergijsko oboljenje, pad odbrambenog imunološkog sistem koje prate brojna druga oboljenja, akutni ili kontinuirani stres, ali postoje podaci da je mogu provocirati i traumatski dogadjaji u vidu povreda glave, ali i smanjeni nivo vitamina “D”…

Iako se ne može sa sigurnošću reći, postoje pretpostavke da bolest može biti provocirana “sporim” virusima, koji se nalaze skriveni u organizmu godinama, čekajući pogodni momenat da uzrokuju bolest. Podatak da se u krvi obolelih o MS postoje povišena antivirusna antitela, kao i drugi znaci virusne infekcije. Međutim, specifični virus direktno povezan s multiplom skerozom, još nije otkriven. Pretpostavlja se da multiplu sklerozu uzrokuje više različitih virusa.

Kliniča slika

Na osnovu brzine nastanka simptoma multiple skleroze razlikujemo dva tipa ovoga oboljenja:

  1. Relapsno-remitentna forma
  2. Primarno progresivna forma

Kod prve, simptomi bolesti nastaju brzo, akutno, u vidu “ataka MS”koji se naziva “relaps”, i to u vidu neuroloških simptoma koji mogu biti različiti. Nekada bolest nastaje sa bolom u oku i slabosti vida; nekada duplim slikama u vidnom polju; nekada trnjenjem ili slabošću ekstremiteta, otežanim hodom, vrtoglavicom i nestabiolnošću pri hodu. Skoro da nema neuroloških ispada koji se ne mogu videti u različitim kliničkim pojavama ove bolesti.

Kod primarno-progresivne forme MS-a bolest se razvija sporo-napredujuće, izraženo u mesecima i godinama, bez “stepeničastih” pogoršanja u vidu relapsa. Osnova kliničke slike ove forme je otežan hod koji se progresivno pogoršava, nekada do stepena značajnog invaliditeta i trajne onesposobljenosti.  

Kliničke forme multiple skleroze

Klinički oblici MS
Multipla skleroza se pojavljuje u nekoliko kliničkih oblika

Klinički izololovani sindrom (CIS)

Klinički izololovani sindrom može se opisati kao dijagnoza “pre-MS”. Kriterijumi za postavljanje dijagnoze CIS su:

  1. Jedna epizoda simptoma sličnih MS-u koja traje 24 sata ili duže
  2. Simptomi koji nisu povezani s infekcijom, visokom temperaturom ili drugom bolešću
  3. Simptomi uzrokovani upalom centralnog nervnog sistema ili demijelinizacijom (gubitak mijelina)

Nekada oboleli CIS-a nikada više ne dožive napad. Ako se na magnetnoj rezonanci ne pronađe lezija, mala je verovatnoća da će pacijent razviti MS. Međutim, ako MR otkrije leziju sličnu MS-u, vrlo je verovatno da će pacijent s vremenom imati više epizoda i da će mu na kraju biti postavljena dijagnoza relapsno remitentnog oblika multiple skleroze.

Relapsno-remitentna multipla skleroza (RRMS)

Relapsno-remitentna MS je najčešće dijagnostifikovani oblik multiple skleroze. Oko 80% do 85% slučajeva MS-a inicijalno se dijagnostifikuje kao RRMS.

Ovaj tip karakterišu jasno definisani napadi (relaps ili šub) ili novi ili pogoršani neurološki simptomi odvojeni remisijama – razdobljima delomičnog ili potpunog oporavka. Svi simptomi mogu nestati tokom remisije ili se neki mogu nastaviti, dok se drugi povlače. Bolest nema nikakvog vidljivog pogoršanja tokom remisije.

Sekundarno progresivna MS (SPMS)

Kod dela obolelih, relapsno-remitirajući oblik bolesti će vremenom preći u ovaj teži oblik bolesti. Kod oboljelih od sekundarno progresivne multiple skleroze, stanje se progresivno pogoršava, ali uglavnom bez iznenadnih pogoršanja kao kod RRMS. Ako se ne leči, relapsno-remitentni oblik bolesti će u oko 50% slučajeva napredovati u SPMS unutar deset godina.

Primarno progresivna multipla skleroza (PPMS)

Primarno progresivni oblik bolesti podrazumeva kontinuirano pogoršanje bolesti i uključuje barem dva dodatna kriterijuma:

  • Lezije na mozgu tipične za MS
  • Dve ili više sličnih lezija u kičmenoj moždini
  • Dokaz aktivnosti imunološkog sistema u centralnom nervnom sistemu, uključujući oligoklonalne trake i povišeni IgG indeks
  • PPMS generalno sadrži više lezija na kičmenoj moždini i manje lezija na mozgu nego kod RRMS

Dijagnostika multiple skleroze

MS vrlo individualna bolest koja se manifestuje širokim spektrom simptoma koji mogu nestajati i vraćati se, a mogu se i postupno menjati tokom vremena. U tom smislu postavljanje dijagnoze nekada nije jednostavno. MS se dijagnostifikuje na osnovu dosadašnjih simptoma obolele osobe, zajedno sa rezultatima raznih medicinskih testova, koji mogu uključivati:

  1. Neurološki pregled u cilju procene vida, kretanja, koordinacije, ravnoteže i mentalnog funkcionisanja
  2. Analize krvi kako bi se isključila druga oboljenja
  3. Magnetna rezonanca (MR) za otkrivanje lezija mozga tipičnih za MS
  4. Lumbalna punkcija za dobijanje cerebrospinalne tečnosti koja može ukazati na karakterističan nalaz kod obolelih kod MS

Lečenje multiple skleroze

Lečenje multiple skleroze nekada može biti kompleksan proces, kako za pacijenta, tako i za lekara neurologa, obzirom da ne postoji lek koji bi mogao u potpunosti da izleči ovu hroničnu bolest. Ipak, danas smo svedoci mnogih terapijskih protokola inovativnim lekovima koji mogu uticati na tok oboljenja, i značajno smanjiti nekada i ozbiljne kompikacije koji dovodi do visokog stepena invaliditeta.

Osnova lečenja ovoga oboljenja je terapija relapsa. Lekovi koji modifikuju tok bolesti (DMT, eng. disease modifying therapies) su supstance iz grupe interferonskih preparata i  monoklonskih antitela, zajedno imaju za cilj dugoročno poboljšanje ishoda bolesti modifikujući njen prirodni tok, i to na način da

  1. Usporavaju tok bolesti
  2. Smanjuju pojavu novih lezija 
  3. Smanjuju broj i težinu relapse

Pored primene DMT postoji i simptomatska terapija koja utiče na redukciju aktuelnih simptoma pogoršane bolesti. U našem stručnom timu lekara nalazi se i doktor Aleksandar Pantović, kao i ostali stručnjaci koji vam mogu pomoć.

Adekvatno lečenje multiple skleroze značajno podiže kvalitet života obolelih obzirom da multipla skleroza tokom vremena ima tendenciju akumulacije onesposobljenosti, pa se pacijenti godinama bore sa različitim problemima vezanim za fizičko, mentalno i socijalno zdravlje.

Reference:

  • Foto 1 – Freepik (link)
  • Foto 2 – Freepik (link)