Šta je moždani udar (šlog)?

Prvi privatni centar za glavobolje i migrene u Srbiji

mozdani-udar

Šlog, moždani udar ili cerebrovaskularni insult (CVI) je posledica poremećaja krvotoka u tkivu mozga.

Moždano tkivo u odnosu na svoju masu, zahteva veliku potrošnju glukoze i kiseonika, tako da 20 procenata ukupnog raspoloživog protoka krvi u minuti prolazi kroz mozak. Ovaj podatak ukazuje da svaki značajniji poremećaj cirkulacije u mozgu izaziva prolazna ili trajna oštećenja moždanog tkiva. Ove pojave su praćene prolaznim ili trajnim oštećenjem moždanih funkcija.

Obzirom da moždane funkcije uključuju motoriku (kretanje), održavanje ravnoteže i koordinaciju pokreta, govor, interpretaciju čulnih senzacija, intelekt (kogniciju) i upamćivanje (mnestičke funkcije) itd., poremećaj navedenih funkcija je veoma dramatičan kako za pacijenta, tako i za njegovu okolinu. Ozbiljnosti stanja pacijenta doprinosi i brzina kojom se incident ispoljava, kao i stepen oštećene funkcije ili više funkcija.

Vrste moždanog udara (šloga)

U zavisnosti da li je poremećaj cirkulacije nastao zbog neprohodnosti krvnog suda, ili zbog njegove rupture (pucanja zida krvnog suda), šlog (moždani ) delimo na ishemički ili hemoragički. Neprohodnost krvnog suda može nastupiti zbog procesa stvaranja krvnog ugruška na mestu suženja ili neravnine unutrašnjeg zida krvnog suda, ili pak dolaskom krvnog ugruška krvotokom iz udaljenih mesta stvaranja tromba. Ruptura zida krvnog suda se događa na mestima gde je krvni sud urođeno istanjen ili promenjen lokalnim ili generalizovanim patološkim procesom.

Mogući uzroci moždanog udara

Ukoliko se žarišni moždani deficit povuče u potpunosti tokom jednog sata, nazivamo ga tranzitornim. On je najčešće izazvan kombinacijom moždanih i ekstramoždanih poremećaja cirkulacije. Promene na krvnim sudovima su posledica dugotrajnog uticaja različitih patoloških stanja i loših navika. Najčešća patološka stanja koja oštećuju zid krvnog suda su dijabetes (šećerna bolest), hipertenzija i poremećaj metabolizma lipida. Ređi uzroci su oboljenja krvnih sudova autoimune ili toksične etiologije. U loše navike ubrajamo pušenje duvana, alkoholizam i ishranu sa  velikom zastupljenošću životinjskih masti , koncentrovanih ugljenih hidrata i kuhinjske soli.

Lečenje – Sprečite šlog

Cerebrovaskularni insult (šlog) u medicini odavno više ne predstavlja urgentno stanje u kome je mogućnost lečenja mala. Metode intraarterijske trombolize u kombinaciji sa neuroradiološkim metodama (mehanička ekstrakcija tromba, stent itd.) uz neurohiruške vaskularne intervencije, ako su izvedene pravovremeno, značajno menjaju ishod šloga kako u smislu mortaliteta (smrtnosti), tako i zaostalog invaliditeta.

Ipak pravovremeno lečenje patoloških stanja koja izazivaju promene na krvnim sudovima i eliminisanje loših navika i korekcija ishrane su najbolji pristup u prevenciji šloga.

 

 

Centar za poremećaje moždane cirkulacije »

Moždani udar, značaj dopler dijagnostike »

Šlog (moždani udar) i poremećaji moždane cirkulacije »

Ishrana kao lek – Sprečite moždani udar (šlog) »

Moždani udar, simptomi, uzroci, prva pomoć »