Pod ovom primarnom glavoboljom podrazumevamo bilo koju vrstu glavobolje osim migrene, koja je provocirana nekim oblikom fizičkog vežbanja, a ujedno i odsustvom bilo kakvog intrakranijalniog (unutarlobanjskog) poremećaja.
Da bi se postavila dijagnoza ove glavobolje, neophodno je da se u toku napornog fizičkog vežbanja bar dva puta ponovila identična glavobolja. Karakteristike glavobolje ne mogu biti migrenskog tipa, a trajanje je kraće od 48 sati.
Obično se ova glavobolja javlja pri toplom vremenu i na višim nadmorskim visinama, nakon dugotrajnog napornog fizičkog vežbanja.
Kod većine pacijenata glavobolja je imala pulsirajući karakter i trajala kraće od pet minuta. Iako je etiologija nedovoljno razjašnjena, preovladava mišljenje da je distenzija (širenje) arterija i vena provocirano vežbanjem glavni uzrok bola. Poslednja istraživanja ukazuju na značajno veću učestalost insuficijencije (nedovoljne funkcije) zalistaka unutrašnje jugularne vene kod ovih pacijenata.
Ovo bi značilo da intrakranijalna (unutarlobanjska) venska kongestija (prepunjenost lobanjskih vena) može biti uzrok glavobolje od vežbanja. Obzirom da postoje simptomatski slučajevi, potrebno je isključiti ozbiljne akutne bolesti kao što su: subarahnoidalna hemnoragija (krvavljenje između mozga i moždanih ovojnica), arterijska disekcija (uzdužno cepanje zida arterije), kao i sindrom reverzibilne cerebralne (moždane) vazokonstrikcije. Pored ovih akutnih stanja, primenom dijagnostičkih procedura potrebno je isključiti i druge simptomatske uzroke ovih glavobolja. U tom slučaju, pored dobro uzetih podataka o bolesti od pacijenta, i obavljenog neurološkog pregleda, potrebno je uraditi dopler krvnih sudova glave i vrata, elektroencefalografiju i eventualno neuroimaging metode (CT i/ili NMR mozga sa CT i/ili NMR angiografijom intrakranijalnih (unutarlobanjskih) krvnih sudova.
Ukoliko se isključi simptomatski uzrok ove glavobolje, u cilju prevencije uspešno se primenjuje indometacin ili ergotpreparati.
