Terapije neurorazvojnih disfunkcija

Prvi privatni centar za glavobolje i migrene u Srbiji
terapija-neurorazvojnih-disfunkcija

Neurorazvojni sistemi i funkcije

Neurorazvojne funkcije su najosnovniji instrumenti pomoću kojih svi mi učimo. Postoji osam neurorazvojnih sistema.

Rad u Medihelpu se najviše bazira na sistemu kontrole pažnje i jezičkim sistemima. Neurofidbek se sprovodi kod regulisanja kontrole pažnje u kombinaciji sa biofidbekom, a i kod govorno-jezičkih poremećaja prvenstveno radeći na levoj hemisferi na centrima (Broka područje i Wernikeovo područje) zaduženim za govorno-jezičke funkcije.

Funkcija sistema kontrole pažnje

Kada kontrola pažnje pravilno funkcioniše, ona pomaže učeniku u procesu učenja, njegov rad je produktivniji, a ponašanje prikladnije.

U stanju je da pažljivije sluša na času nastojeći da reši, recimo problem iz matematike na najbolji mogući način, umesto da impulsivno realizuje ideje koje mu prvo padnu na pamet.

Uvođenjem biofidbeka/neurofidbeka u proceduru rada sa decom uveliko smo doprineli da se savlada veština samoregulacije nad moždanim funkcijama i kontrolom pažnje.

Disfunkcija (poremećaj) kontrole pažnje

U slučajevima disfunkcije kontrole pažnje proces učenja postaje haotičan, kao i porodična svakodnevnica. Nestalnost ponašanja uzrokuje zbunjenost i uznemirenost kod dece s nedostatkom pažnje, kao i brigu kod njihovih roditelja.

Najčešće pitanje koje roditelji postavljaju je “Zašto je u jednoj prilici tako briljantan a u drugoj tako poražavajuće loš?” To pitanje se nameće kada se radi o deci sa ovom disfunkcijom.

Ona koja pate od nedostatka kontrole pažnje obično imaju problem sa:

  • kontrolom nad mentalnom energijom
  • kontrolom usvajanja informacija ili raznih drugih stimulusa
  • kontrolom ispoljavanja (učinak u školi, kasnije na poslu, u ponašanju…).

Svaki od ova tri oblika kontrole pažnje sadrži mali skup neurorazvojnih funkcija koje preuzimaju specifične uloge.

 

Čemu služi kontrola pažnje?

Kontrola pažnje dostavlja i održava protok energije za obavljanje poslova. Time se postiže izdržljivost i odlaže uživanje, razmišljanje postaje svrsishodno i mentalno zahtevno.

Važan podatak kod kontrole pažnje je i raspon pažnje. Jednom kada nauče da regulišu raspon svog usredsređivanja učenici će moći da prebacuju svoju pažnju sa jedne na drugu oblast interesovanja.

To je sposobnost da se u vreme budne pažnje podeli raspon pažnje. Učeći veštinu samoregulacije nad moždanim funkcijama (Neurofeedback) uče i da produže procenat vremena održavanja pažnje i koncentracije uz pomoć povratnih informacija koje dobijaju preko senzora, instrumenata pomoću kojih se nadgleda ceo proces.

Slaba kontrola pažnje

SPISAK OSOBINA – PREUZETO IZ ANSER SISTEMA

Dete ima teškoće da ostane budno, teško je privući njegovu pažnju, gubi fokus ako nije posebno zainteresovano, ne može da završi započete stvari, ne može da počne domaći zadatak, teško mu je da radi, teško zaspi/budi se, teško ustaje ujutru, izgleda umorno, nepredvidivo je u ponašanju i radu, ima odlične i loše dane, naizmenično se uključuje i isključuje.

Lako ga ometaju zvuci, fokusirano je na nevažne detalje, lako ga ometaju vizuelni nadražaji, zaboravlja ono što je upravo čulo, promaknu mu važne informacije, ispoljava mentalnu neaktivnost prilikom slušanja, ne koncentriše se dovoljno dugo, teško prebacuje pažnju na druge stvari, žudi za uzbuđenjem, ne može da odloži zadovoljstvo za kasnije, brzo mu dosadi.

Ne misli unapred, ne ume da planira, nepripremljen je za predstojeće stvari, radi prvo što mu padne na pamet, ne primenjuje strategije, ne zaustavlja se da razmisli o mogućnostima, suviše je aktivno, vrpolji se, vremenski je neorganizovano, prebrzo radi previše stvari, pravi mnoge nesmotrene greške, ne primećuje kada dosađuje drugima, ne ume da proceni svoj rad, kazna mu ne donosi poboljšanje, izgleda da ne uči iz iskustva i stalno ponavlja iste greške.

 

Jezički sistemi

Oprezni roditelji će primetiti kada jezički kapacitet njihovog deteta postaje previše ograničen da bi zadovoljio tekuće potrebe u procesu učenja. Da biste bili u stanju da otkrijete jezička usporavanja, praznine i zaostajanja kod svog deteta morate znati jezičke nivoe, kako ih zove dr Mel Livajn.

Nivoi se penju od najmanjih jedinica (glasovi), preko važnih delova reči, do celih reči, celovitih rečenica, dugih nizova rečenica, konačno do procesa mišljenja. Deca mogu imati različite sposobnosti u ovim jezičkim nivoima.

Tako, na primer, dete može bez problema da stekne dobar rečnik, ali da se bori sa finim razlikama između glasova. Od vladanja jezičkim strukturama zavisiće njegov opšti angažman i rad u školi.

Potrebno je ispitati i utvrditi status govora, jezika, čitanja i pisanja. Kada roditelji moraju da ponavljaju uputstva može biti da dete nije neposlušno, nego je potajni krivac za njegovo ponašanje usporeno razumevanje reči ili rečenica.

Neurofidbek tretmani kod problema sa govorom i jezikom

Aktivna elektroda se stavlja na levu hemisferu jer ona je zadužena za funkcije govora, artikulaciju, čitanje i pisanje. Ako je u pitanju razumevanje govora, čitanje, sposobnost analiziranja značenja reči onda se stavlja elektroda na Wernikeovo područje, a na Brokino ukoliko se pojavljuje gramatički neadekvatan govor i greške u pisanju. Kada su u pitanju emocionalni aspekti jezika tj. govora, kao što su informacije koje primamo iz intonacije govora, to je odraz funkcije desne hemisfere.

 

Biofidbek/neurofidbek kod odraslih

Glavobolje i biofidbek

Mišićna napetost je često udružena sa tenzionom glavoboljom. Mišići mogu biti napeti zbog aktuelne glavobolje ali i kao posledica kontinuiranog ili akutnog stresa ili straha.

Takva napetost može postati svakodnevna pojava, deo svakodnevnog života ili “životni stil”. Biofeedback može da pomogne klijentu da prepozna kada započne “napetost” mišića i na vreme preduzme mere koje će to prekinuti i sprečiti pojavu glavobolje.

Korišćenjem metoda redukcije stresa i relaksacije metodom biofidbeka klijenti se uče na koji način organizam reaguje i na stres i na relaksaciju. Jedna od najbitnijih uloga biofidbeka je sposobnost klijenta da postane svestan u prepoznavanju pojava koje se dešavaju u telu i olakša sebi način da dovede do određenih promena bez provociranja stresa i utroška velike energije.

Migrena i biofidbek

Ima nekoliko načina kojima biofeedback može da smanji frekvenciju i intenzitet migrenoznih glavobolja. Termalni biofeedback može da pomogne u regulaciji dijametra zidova krvnih sudova, a mišićni biofidbek može da identifikuje povećanje mišićne napetosti, što su potencijalni trigeri (izazivači) migrenskih glavobolja.

HRV biofeedback može da pomogne kod autonomnog nervnog sistema i dovede do stabilnijeg i normalnog autonomnog odgovora na migrenske trigere.

 

Ostala primena biofidbeka/neurofidbeka kod odraslih

  • Trening pažnje i koncentracije (uvežbava se smanjivanje amplitude sporih teta talasa od 4 do 8 Hz i podizanje amplitude brzih SMR talasa od 13 do 15 Hz ili beta talasa od 15 do 20 Hz). Preporučuje se kod problema održavanja pažnje i smanjivanja hiperaktivnosti i impulsivnosti. Pojačavanje SMR talasa povezano je sa stanjem smirene pažnje i inhibicijom motornih reakcija.
  • Trening postizanja stanja fokusirane koncentracije (podizanje EEG aktivnosti u opsegu od 16 do 18 Hz, inhibicija teta talasa i smanjivanje teta-beta racija)
  • Trening relaksacionog mentalnog i fizičkog stanja (povećanje EEG aktivnosti u opsegu od 11 do 15 Hz uz učenje pravilnog disanja)
  • Rad na povećanju procenta vremena održavanja pažnje (procenat u vremenu u kojem je određena vrednost ispod norme)
  • Trening za vrhunsko postignuće u sportu, muzici, biznisu (povećavanje visokih alfi). Mentalno stanje otvorene svesnosti i sposobnosti da se odgovori na veliki broj promena u okolini
  • Trening snižavanja anksioznosti (inhibicija EEG frekvencija u opsegu od 19-21 Hz i 24-33 Hz, uz učenje kontrole EDR). Preporučuje se kod osoba koje imaju anksiozna stanja i reakcije, osećaj uznemirenosti i napetosti, česte strepnje i brige, strahove, neproduktivne misli.

Biofidbek/neurofidbek se primenjuje kod dislalia (nepravilnost i nemogućnost izgovora pojedinih glasova), disleksia (poremećaj u učenju čitanja i/ili razumevanja pročitanog, uz očuvanu senzornu i opštu sposobnost), disgrafija (nesposobnost ili oštećena sposobnost pisanja), dizartrija (neurogeni poremećaj govora u čijoj su osnovi smetnje u mišićnoj kontroli prouzrokovane oštećenjem centralnog nervnog sistema.